Sunčano novembarsko jutro bez gužve na granici Hrvatske i Slovenije.

„Putujete turistički?,“ upitao je policajac na granici, gledajući pasoše.

„Ne, idemo da radimo priču o Prazniku jabuka“.

„Idete u Kozjanski? Sok od jabuka im je izvanredan!“

Sa velikim očekivanjima dođosmo do oznake Kozjanskog parka, pored koje je stajala tabla „Slovenia Green park“. Dočekao nas je direktor mag. Teo Hrvoje Oršanič, sa saradnicom mag. Valerijom Slemenšek, koju je predstavio kao „spiritus movensom“ Praznika Kozjanske jabuke.

„Istrajnošću, predanošću i uvjerenjem da je to dobra ideja i da se vrijedi potruditi uspjeli smo da uvjerimo i privučemo i lokalnu zajednicu i širu javnost.“

Uz sok od jabuka počinje priča, čiji su počeci vezani za 1999. godinu kada u Sloveniji počinje nacionalni projekat obnove tzv. „travnjačkih voćnjaka“ sa starim sortama. Kako travnjačke voćnjake oblikovati u priču koja će biti primamljiva za lokalnu zajednicu, a u isto vrijeme imati osnovu u zaštiti prirode? Počeci su bili skromni, prisjeća se Teo: „Istrajnošću, predanošću i uvjerenjem da je to dobra ideja i da se vrijedi potruditi uspjeli smo da uvjerimo i privučemo i lokalnu zajednicu i širu javnost.“

Prvih godina na Prazniku Kozjanskih jabuka bilo je do 10 izlagača, koji su besplatno dobijali štandove za izlaganje. Deceniju i po kasnije pred 16 000 posjetilaca predstavilo se 170 izlagača. Kako je to maksimalan broj koji može da se smjesti na glavnom trgu u Podsredi, čak 50 izlagača ostalo je na čekanju.

Iako se Praznik održava polovinom oktobra, interesovanje i rezervacije štandova počinju već u maju. Sa organizacijom se već počinje u avgustu.

Travnjački voćnjaci u Kozjanskom su Natura 2000 područje, jer se na ovom prostoru parka štite ptičije vrste bitne za Evropu. Jedna od tih ugroženih vrsta jeste djetlić vijoglavka (Jynx torquilla), koji voli da gradi svoja gnijezda u krošnjama na starijim stablima voćaka. Upotreba pesticida i insekticida diretno bi ugrožavala tu vrstu. Sledeća simboiza travnjačkih voćnjaka i biodiverziteta, jesu hoteli za insekte. S obzirom da bez oprašivanja nema ekološke hrane, njegovanje insekata oprašivača je esencijalno za proivodnju “zelene“ hrane.

“Kozjanski park svake godine proizvede oko 2 500 sadnica domaćih sorti jabuka, za proizvođače sa njihovog područja“, kaže Slemenšek.

„Da bi povećali svijest lokalne zajednice o značaju održavanja voćnjaka za biodiverzitet, u smislu povećanja populacije ptica, insekata koji vrše oprašivanje, osnovana je 'Genska banka' starih sorti. U okviru nje Kozjanski park svake godine proizvede oko 2 500 sadnica domaćih sorti jabuka, za proizvođače sa njihovog područja“, kaže Slemenšek. To je i glavni razlog ekspanzije uzgajanja starih sorti na ovom području. Osim sadnog materijala, park pruža i tehičko stručnu pomoć. Svake godine održavaju se radionice, na kojima se pripadnci lokalne zajednice obučavaju za rezidbu jabuka. „Radionice su jako dobro posjećene, jer se uz učešće 40 predstavnka, uvijek traži mjesto više. Stručna služba parka vrži rezidbu voćaka na terenu, za starije ljude koji nisu u mogućnosti da održavaju zasade starih sorti na svojim imanjima“, objašnjava Slemenšek. Dodaje kako je vlasnicima voćnjaka na raspolaganju i cijela linija za proizvodnju soka od jabuka, a za tu uslugu plaćaju samo troškove za ambalažu. S obzirom da park nema dovoljno svojih travnjačkih voćnjaka, otkupljuje se komplet tržišni višak od lokalnih proizvođača starih sorti. Prošle godine park je kupio 3,5 ha zemlje na kojoj je zasađeno oko 200 sadnica, kako bi imali i svoj travnjački voćnjak.

Stari voćnjaci su i u prošlosti bila specifičnost Kozjanskog parka. „Uprava parka je samo prepoznala važnost tih starih voćnjaka sa stanovišta zaštite prirode, započela program proivodnje voća bez upotrebe mineralnih đubriva, pesticida i insekticida“, navodi direktor Oršanič. Stare sorte su puno otpornije na bolesti, i zahvaljujući tome mogu da prežive i rađaju bez upotrebe hemijske zaštite.

Svi proizvodjači soka koji na tradicionalan način proivode sok od starih sorti, mogu dobiti zaštitni žig Kozjanskog parka „Sožitje“ (suživot), kao garanciju kvaliteta. Ista stvar je i sa ne manje popularnim proizvodom od soka, a to je štrudla.

Još od 2009. godine, stručna komisija ocjenjuje u kakvom su stanju voćnjaci jabuka. Vlasnik najboljeg voćnjaka dobija ponosnu titulu „Carjevič“, koja je dobila ime po jednoj do najpoznatijih sorti jabuka. Ove godine stručna komisija je nagradila voćnjak Franca Stegenšeka iz Dobleščiča.

„Uzgajanje voća kod nas je porodična tradicija i već decenijama glavni izvor prihoda na imanju nešto većem od dva hektara, na kojem rastu mnoge stare sorte jabuka. Neke od njih su starije od 100 godina. Komplet imanje sa proizvodnjom i preradom voća već dvadeset godina uključeno je u organsku kontrolu“, kaže Franc Stegenšek, jedan je od osnivača Udruženja Kozjanske jabuke.

Upravo na njegovom voćnjaku izvedene su prve replike starih sorti u Kozjanskom. Frank Stegenšek od početka aktivno učestvuje u realizaciji projekta Revitalizacija livadskog voćnjaka u parku. Svoje bogato voćarsko znanje nije dobio samo radom na farmi, već i učešćem na kursevima u Kozjasnkom i u okolini, kao i na specijalizovanim posjetama. Svake godine aktivno je učestvovao na prazniku Kozjanskog jabuka bogatom ponudom jabuka i drugih delikatesa sa organske farme.

Kao krovni rezulat promocije travnjačkih voćnjaka sa zaštitom prirode u pozadini nastao je Praznik Kozjanske jabuke, koji je vremenom postao najposjećeniji događaj zaštite životne okoline u Sloveniji. Jedna od tajni uspjeha ovog praznika, jeste činjenica da ga je lokalna zajednica prihvatila kao svoj događaj. Naime, kao izlagači prioritet imaju lokalni proizvođači koji se bave isključivo uzgajanjem starih sorti jabuka. Nakon njih prednost imaju proizvodjači sa biosfernog područja, pošto se područje Kozjasnkog nalazi i pod UNESCO zaštitom biosfere, a tek taa proizvodjači sa šireg područja Slovenije. Uslov za sve izlagače je posjedovanje sertifikata o ekološkoj proizvodnji.

Još jedna jako bitna komponenta „Praznika Kozjanskega jabolka“, jeste očuvanje tradicionalnog nasljeđa ovog kraja, kad je u pitanju kultura, zanatstvo, edukativne radionice za djecu, predstave na kojima kao glumci nastupaju lokalci, izložba starih sorti jabuka ili leptira, sportske manifestacije i prezentacija inovativnih rješenja u poljoprivredi. Za doprinos razvoju lokalne zajednice, na 15. izdanju Praznika Kozjankse jabuke, park je nagradjen najvećim priznanjem Opštine Kozje, „Zlatnim grbom“.

U velikoj mjeri upravo ovaj Praznik je postigao ono što većina zaštićenih područja nema: sinergiju lokalne zajednice i samog parka. Uspješan model iz Kozjanskog nastavio je i Krajinski park Goričko iz Slovenije. Osim u Sloveniji, ovaj model kopiran je u susjednoj Hrvatskoj, u opštini Desinić i u Koprivnici, gdje uz pomoć Kozjanskog parka organizuju Dane jabuka. Postoji saradnja i sa Javnom ustanovom Za zaštitu prirodnih vrijednosti Krapinsko-zagorske županije koja iz Kozjanskog nabavlja sadni materijal za stare sorte jabuka.

Uprava parka zajedno za lokalnim proizvođačima nakon 17 godina upornog rada može da bude ponosna na postignuto. Umjesto zapuštenih voćnjaka kao na kraju prošlog vijeka, danas jabuke rastu u travnjačkim voćnjacima - najvažnijim zaštićenim staništima u Kozjanskom parku. Stare sorte jabuka postale su simbol zaštite prirode, nasljeđa slovenačkih predaka, prosperiteta, zdrave hrane, identifikacije mještana sa zaštićenim područjem a ujedno i simbol prepoznavanja zaštićenog područja Kozjanskog parka.