Boravak dece u prirodi, pored zdravstvenih prednosti, bitan je faktor i tokom njihovog odrastanja za razvijanje veština razmišljanja i učenja, ali i svesti o značaju prirode i načinima kako da je zaštite. Uprkos svemu tome, aktivnosti u prirodi kod dece svedene su na minimum. Čak i kada žive u neposrednoj blizini zaštićenog područja, retko ga posećuju.

Istovremeno, nastava u prirodi slabo je obuhvaćena i planovima rada škola. Uglavnom se svodi na entuzijazam nastavnika i profesora, kojima usled čestog povećanja birokratskog posla ostaje malo vremena da se posvete daljem stručnom usavršavanju, razvijanju sopstvenih kompetencija i kreativnijih pristupa nastavi.

„WWF akademija za prirodu“ zato predstavlja jedinstveni vid nastave u prirodi, jer prvi put okuplja učenike i nastavnike iz škola u blizini zaštićenih područja, te ih kroz saradnju sa upravljačima parkova podstiče da sami osmisle kreativne ideje kako sačuvati prirodnu sredinu koja ih okružuje.

Za dve godine u Akademiju za prirodu se uključilo pet zaštićenih područja, a u aktivnostima je učestvovalo preko 2500 dece iz osnovnih i srednjih škola i oko 100 nastavnika iz 10 škola iz cele Srbije

Za dve godine u nju se uključilo pet zaštićenih područja, a u aktivnostima u Srbiji učestvovalo je preko dve i po hiljade dece iz osnovnih i srednjih škola i oko stotinu nastavnika iz 10 škola iz cele Srbije.

„Akademija za prirodu mi je odgovorila na moja silna pitanja o prirodi, jer sam večito želela da saznam više o zaštićenim biljkama i životinjama. Upoznala sam se sa vršnjacima ali i starijima koji imaju ista interesovanja kao i ja. Danas znanje iz Akademije prenosim na brata, pomažem mu u raznim zadacima u vezi sa prirodom, a jedan od hobija mi je fotografisanje zaštićenih vrsta biljaka,“ opisuje svoje iskustvo Akademije učenica Srednje škole „Sveti Sava“ iz Sombora Vanja Terzić.

Znanje stečeno u Akademiji učenici nisu čuvali za sebe, već su ga rado delili sa vršnjacima i mlađima, posebno uživajući u ulozi edukatora. Razvijanje vršnjačke edukacija takođe je jedan od prioriteta Akademije, a u njoj su se posebno istakli učenici Srednje tehničke škole u Apatinu koji su svoje znanje o Specijalnom rezervatu prirode „Gornje Podunavlje“ preneli na 150 učenika nižih razreda.

„Promena ponašanja i svesti dece prema prirodi, formiranje Eko sekcije, ali i uređenje školskog dvorišta smatramo velikim postignućem, a svakako da je projekat uticao i na bolju saradnju sa upravljačem zaštićenog područja“, kaže nastavnik Srednje tehničke škole u Apatinu Ivica Jurišin.

“Učešćem u’WWF akademiji’ saznala sam koliko na ovoj planini ima zaštićenih biljaka i životinja i koliko je to značajno za naš kraj i za celu Srbiju”, kaže učenica Jovana koja živi u Bajinoj Bašti u NP Tara

Matiji Žuži i Jovani Katanić, učenicima Gimnazije „Josif Pančić“ iz Bajine Bašte isto je drago što će mlađim generacijama moći da prenesu nešto iz Akademije za prirodu. Odlučili su da u školskom dvorištu naprave „Mini vrt Tara“, svojevrsnu učionicu na otvorenom sa biljnim vrstama karakterističnim za tu planinu. Tu će časove iz biologije moći da drže i druge škole, a za održavanje Vrta zaduženi su upravo učenici, koji na taj način razvijaju svoje radne navike.

„Uopšte nisam znala šta se sve nalazi na Tari, iako sam ovde kao mlađa stalno dolazila na skijanje sa roditeljima. Učešćem u biološkoj sekciji i ’WWF akademiji’ saznala sam koliko na ovoj planini ima zaštićenih biljaka i životinja i koliko je to značajno za naš kraj i za celu Srbiju. Na primer, imamo Pančićevu omoriku koje na Balkanu nema više nigde“, priča Jovana Katanić.

“Shvatio sam zašto je to područje zaštićeno, da to nije za džabe. Moramo više da povedemo računa o ponašanju u i prema prirodi. Često vidim smeće kada šetam i mislim da ljudi nisu dovoljno ekološki osvešćeni. Ja sam počeo da prigovaram roditeljima i drugima kada vidim da neko baca smeće na ulici ili drugde gde ne treba“, ubacuje se Matija Žiža.

„Obuka u Petnici je u ojačala moje nastavničke kompetencije i dala mi podsticaj“, kaže nastavnica Sanja Mediš iz Iriga

Ipak, pre nego što krenu u osmišljavanje i sprovođenje ideja kako da ispromovišu svoje zaštićeno područje, učenici i nastavnici moraju podrobnije da nauče o tom, ali i drugim pojmovima vezanim za zaštitu prirode. Zbog toga Akademija počinje jednonedeljnom obukom u Istraživačkoj stanici Petnica, vodećem centru u Srbiji, ali i Evropi, za obrazovanje nadarenih učenika, gde se najveći deo aktivnosti sprovodi u prirodi, a polaznici dobijaju osnovna znanja o prirodnim, kulturnim i istorijskim bogatstvima svojih zaštićenih područja. Po povratku u škole, formiraju timove sa drugim nastavnicima i učenicima koji žele da se pridruže ovom projektu, prvom takve vrste u Srbiji.

„Obuka u Petnici je u velikoj meri ojačala moje nastavničke kompetencije. Dala mi je podsticaj, jer nudi inovatine metode pristupa nastavi i deluje osnažujuće u nastavničkoj praksi. Zahvaljujući tome, nastava biologije će biti unapređena novim metodama rada, prilagođena uzrastu i interesovanjima, a znanja dostupnija“, kaže nastavnica Sanja Medić iz Osnovne škole „Dositej Obradović“ iz Iriga.

Prilikom odabira škole prednost imaju one koje rade sa decom sa invaliditetom i smetnjama u razvoju, kao što je slučaj sa Školom za osnovno i srednje obrazovanje „Milan Petrović“ iz Novog Sada. Učenici te škole su na više nastavnih predmeta učili i slušali o nacionalnom parku u njihovoj blizini, Fruškoj gori, a učestvovali su i u zajedničkoj likovnoj radionici sa Osnovnom školom „Petefi Šandor“ iz Novog Sada.

„Mislimo da se naše najveće postignuće ogleda u pozitivno izgrađenom stavu prema prirodi i zaštitničkom i korektivnom delovanju učenika kroz vršnjačku edukaciju i lične primere. Bitno je pokazati da deca sa invaliditetom i smetnjama u razvoju mogu ravnopravno da učestvuju u zaštiti prirode“, ističu mentori Mirko Stančetić i Tanja Popović iz škole „Milan Petrović.“

Izgradnja snažne veze i dobre saradnje između škola i upravljača zaštićenih područja jedan je od glavnih ciljeva WWF akademije za prirodu, jer će na taj način učenici nastaviti da ih posećuju, ne samo u školskoj organizaciji, već zajedno sa roditeljima ili sami. U okviru projekta „Zaštićena područja za prirodu i ljude“ obuku su prošli i zaposleni zaštićenih područja zaduženi za turizam, promociju i edukaciju, te su zajedno sa WWF-om radili na osmišljavanju obrazovnih aktivnosti, koje će nuditi posetiocima, mlađim i starijim, kao deo svoje ponude.

I deca sa invaliditetom i smetnjama u razvoju mogu ravnopravno da učestvuju u zaštiti prirode

„Saradnja sa lokalnim školama za nas predstavlja strateško opredeljenje, jer mladi lako prihvataju i usvajaju nova znanja i ideje i sa entuzijazmom ih prenose na svoje okruženje. Ovo će u budućnosti dovesti do bolje povezanosti NP Tara sa lokalnim stanovništvom i njihovog razumevanja problema zaštite prirode”, kaže Ranko Milanović, rukovodilac služe za turizam i edukaciju iz Nacionalnog parka Tara.

Iako je Akademija usmerena na rad sa svim akterima društva koji mogu doprineti boljoj zaštiti prirode, nastavnike, upravljače i lokalnu zajednicu, fokus je na radu sa decom kao budućim liderima, koji kroz sticanje novih veština postaju budući aktivni građani umesto pasivnih posmatrača i na taj način najbolji ambasadori prirode. Svaka od škola svojim projektom doprinela je promovisanju zaštićenog područja i njegovog upravljača, ali i ideje o prirodi kao najboljoj učionici.