Crna Gora

Čisti zrak i voda, hrana, oprašivanje usjeva, prirodni materijali, lijekovi i još toliko toga što nam priroda daje besplatno svaki dan.

Biogradska gora
i

Turizam

Prihod od zaštićenih područja

Ekonomija Crne Gore se u velikoj mjeri oslanja na turizam. Direktno učešće sektora turizma u BDP-u se procjenjuje na 11% u 2016. godini, dok se indirektno učešće procjenjuje do 22,15%.

Je li poslovni sektor na odgovarajući način uključen u upravljanje? Potrebno je uspostaviti poslovne forume u cilju boljeg ispitivanja mogućnosti i pokretanja aktivnosti koje bi pretvorile utvrđene vrijednosti u dobiti.

i
172 M

Direktno učešće turizma u zaštićenim područjima u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je izračunato u iznosu od 172 miliona EUR.

i

Turizam

Broj posjetitelja

Ukupan broj turističkih posjeta u 2016. godini iznosio je 1.713.109 dok je preko 400.000 osoba posjetilo zaštićena područja u Crnoj Gori. Postojeća zaštićena područja pokrivaju 9,05% (oko 125.000 ha) teritorija države.

Radi li se na diversifikaciji turističke ponude i na razvoju turističke infrastrukture u zaštićenim područjima?

i
500 000

Prihodi za upravu nacionalnih parkova Crne Gore u od 2009. do 2013. godine porasli su za 500.000 EUR zbog naplate ulaznica i povećanja broja turista.

i

Poslovi

Poslovi u zaštićenom području

Oko 160 osoba je direktno zaposleno u pet nacionalnih parkova, dok preko 200 privrednih subjekata koji nude turističke usluge dodatno zapošljava lokalno stanovništvo. Najveća vrijednost radnih mjesta u zaštićenim područjima nije u njihovom broju, već što se njima ekonomski osnažuje stanovništvo iz udaljenih i seoskih područja, čime su mogućnosti za razvoj poslovanja ograničene.

Da li se prostori zaštićenih područja promovišu kao "generatori novih radnih mjesta" i imaju li pritom podršku relevantnih institucija (šeme subvencija, kreditne linije za pokretanje novih zelenih biznisa, programi zapošljavanja)?

i
7 700

Procjeno je da turizam u zaštićenim područjima potencijalno učestvuje sa ukupno 172 miliona EUR godišnje u bruto domaćem proizvodu i kreira ekvivalent od oko 7.700 stalnih radnih mjesta.

i

Rijeke

Prirodni tokovi

Analiza rijeka koje su pod prijetnjom neodrživog hidroenergetskog razvoja ukazala je da Crna Gora ima najviše 76% (899 km) netaknutih riječnih tokova bogatih biodiverzitetom u regiji. Istovremeno sve je veća potražnja u korišćenju rijeka za proizvodnju električne energije, što vrlo često ima izuzetno negativne posljedice za prirodne vrijednosti rijeka.

Kako osigurati da investitori grade i upravljaju hidroelektranama u skladu sa svjetski prepoznatim smjernicama za održivi razvoj hidroenergetike? Kako osigurati da vlada proglasi područja u kojima gradnja hidroelektrana nije dozvoljena?

i
Najduži kanjon

Kanjon rijeke Tare koji je dio Nacionalnog parka Durmitor je najdublji kanjon u Europi i drugi najduži na svijetu nakon Grand Canyona.

i

Voda

Prihodi od korišćenja voda

Crna Gora pripada grupi vodom bogatih zemalja, a vodni resursi predstavljaju jedan od glavnih razvojnih potencijala države. Oko 59,7 % električne energije proizvedene 2016. nastalo je radom hidroelektrana. Međutim, dobrobiti za lokalnu zajednicu od proizvodnje hidroelektrana su malobrojne, naročito ako ih se posmatra dugoročno.

Je li lokalno stanovništvo upoznato s benifitima ekosistema koje pružaju vode i močvarna područja, kao i s potencijalom za njihovo održivo korišćenje? Kako se novac iz nadoknada vraća u zaštićena područja i u lokalne zajednice?

i

59,7% je procenat učešća elektrana u ukupnoj proizvodnji.

i
0 ha

Ukupno područje sa sertificiranim šumama u Crnoj Gori iznosi 0 ha.

Ribarstvo

Održivo ribarstvo u Skadarskom jezeru

Duga je tradicija ribolova na Skadarskom jezeru koja pritom godišnje donosi 1.8 miliona EUR lokalnoj ekonomiji i omogućava egzistenciju oko 400 ribara na jezeru sa godišnjim ulovom oko 1000 t.

Razumiju li donosioci odluka i ribari da je održivo ribarstvo jedini put ka dugoročnoj egzistenciji i dovoljnoj količini ribe u Skadarskom jezeru?

i

Oko 95% fonda slatkovodne ribe u Crnoj Gori dolazi iz Skadarskog jezera.

i

Proizvodnja meda

Zeleni poslovi

Ukupan broj košnica u Crnoj Gori se procjenjuje na 50.000. Samo tri nacionalna parka (Biogradska gora, Prokletije i Skadarsko jezero) zajedno imaju više od 10.000 košnica proizvodeći 134 tone meda. Može se smatrati da očuvani ekosistemi u zaštićenim područjima predstavljaju centralna područja za pčelarstvo u Crnoj Gori.

Sarađuju li sa preduzetnicima u zaštićenim područjima koja posluju su u skladu sa ciljevima očuvanja zaštićenih područja i njihovim planskim dokumentima? Podržavaju li njihove inicijative?

i
7500

Pčelarstvo je veoma razvijeno na području Skadarskog jezera gdje prema procjenama, postoji cca 7500 košnica sa godišnjom proizvodnjom od blizu 80 tona meda.

i

Divlje voće i bilje

Opće korisne funkcije šuma

Procjenjuje se da se godišnje ubere 170 t bobičastog voća, 30 t ljekovitog bilja i 70 t pečuraka u NP Biogradska gora. Na taj način se generiše cca 1 milion EUR godišnje dok je na nivou države procjena 5 miliona.

Zaštićeno područje ima značajnu ulogu u zaštiti ekosistema koji omogućuju proizvodnja meda, sakupljanje divljeg jestivog bilja i u kontroli održivog korišćenja prirodnih resursa.

Razvija li se tržišna infrastruktura za lokalne proizvode i divlje jestive proizvode u cilju poboljšanja i stabilizovanja prihoda za lokalne stanovnike?

i
970 t

Procjenjuje se da se 970 tona bobičastog voća sakupi u nacionalnim parkovima Prokletije i Biogradska gora.