Riba i drugi proizvodi iz ribarstva roba su kojom se u svijetu najviše trguje. Iako mnogi misle da su to kava, duhan ili začini, upravo su takozvani plodovi mora ono za čime sladokusci dokazano najviše žude. Zemlje koje imaju more, osiguravaju si dio prihoda izvozeći svoje proizvode iz ribarstva, dok turisti posjećuju određene zemlje koje su na glasu kao gastronomski raj za riblje specijalitete. Jedna od takvih država je – Hrvatska.

U svijetu nije tražen i prepoznat samo trend fine hrane, već sve više kupaca traži garanciju i dokaz da je hrana koju jedu i održiva. Za ribu i ostale proizvode iz ribarstva to znači da je riba ulovljena na održiv način, ili odgovorno uzgojena. U prijevodu, vodi se računa kakvi se ribolovni alati koriste prilikom ulova, poštuje se sezona ulova, veličina ulovljene ribe, kvaliteta i količina hrane kojom se hrani riba u uzgajalištima itd...

Hrvatska je napredna zemlja u mnogo čemu, ali u nekim aspektima još svakako treba napredovati. Dobra je vijest da je jedan povijesni grad na obali dobio je dašak budućnosti - od akademske godine 2017./18. Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru započeo je s provođenjem novog sveučilišnog diplomskog studija "Održivo upravljanje vodenim ekosustavima”. To je prvi put u našoj regiji da se otvorio studij koji se bavi održivošću ribarskog sektora.

Ideja osnivanja ovog studija u početku je, baš kao i većina ideja, zvučala nevjerojatno. Naizgled nespojivi partneri sjedinili su se u namjeri da se nešto promjeni u “upravljanju” proizvodima iz ribarstva čija je neodgovorna upotreba postala stvarna prijetnja prirodi i ekosustavima. Sveučilište u Zadru, Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA), tvrtka Cromaris i WWF Adria osmislili su projekt Blue Smart i prijavili ga na EU fondove, a ideja je vrlo brzo postala - stvarnost!

Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH prepoznalo je važnost i kvalitetu ovog studija pa 10 studenata od ove godine ima mogućnost besplatnog studija

Rezultati takvog projekta, odnosno studija i tečaja koji su iz njega proizašli, nisu apstraktni dokumenti zakopani u ladicama nekog lika iz Kafkinog romana, već zaista ostaju kao dodirljivo i upotrebljivo nasljeđe mladim ljudima i budućim generacijama, kao i već zaposlenima u sektoru ribarstva.

„Donedavno nisam mogao ni zamisliti da će ovakav studij postojati, a sada tu studiram“, entuzijastičan je Saša Stipković, jedan od polaznika studija koji se ronjenjem profesionalno bavi od 1997. godine. „Završio sam preddiplomski studij Podvodnih znanosti i tehnologija na Sveučilištu u Zadru, stoga je diplomski studij Održivo upravljanje vodenim ekosustavima bio logičan slijed. Osim akvakulture, na studiju se bavimo ekologijom i zaštićenim morskim područjima za koje imam poseban interes. Takve stvari se malo gdje mogu studirati, pa sam sretan da ću završetkom ovog studija potvrditi svoje dosadašnje iskustvo i znanje.”

“Osim akvakulture, na studiju se bavimo ekologijom i zaštićenim morskim područjima“, kaže Saša Stipković

Nakon nepune dvije godine implementacije projekta, rezultati se već primjećuju. Ove jeseni, upisana je već druga generacija studenata, a o želji hrvatske mladeži da uče o svjetskim trendovima u gospodarstvu kao što je održivost, govori činjenica da su sve kvote ponovno popunjene (30 studenata po godini). Također, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH prepoznalo je važnost i kvalitetu ovog studija pa 10 studenata od ove godine ima pravo besplatnog studija uz sva studentska prava.

Mora su prazna, to je znanstveno potvrđeno. Ne samo daleka, topla tropska mora, već i naše, Jadransko. Ribe ima sve manje, a ribari koji generacijama žive od ribe i mora bi se mogli naći u problemu da nemaju kako prehraniti obitelj. Jedino je održivo ribarstvo lijek ovom raku današnjice. Nije više dovoljno staviti flaster na bolest i pretvarati se da će proći. Nastavimo li s ovakvim neodgovornim ponašanjem prema ribljim resursima, do 2050. godine mora će konzumnim vrstama ribe biti gotovo opustošena. Ipak, nade ima. Cjeloživotno obrazovanje jedno je od rješenja za bolju budućnost.

“Podupiremo naše zaposlenike da završe tečaj kako bi stekli dodatnu edukaciju ali i motivirali ostale zaposlenike da učine isto“, ističe Slavica Čolak

“Tečaj smo prilagodili i drugim tvrtkama jer želimo biti primjer dobre prakse i dijeliti svoje znanje s drugima, kako bi cijeli sektor napredovao prema održivosti,” istaknula je Slavica Čolak iz Cromarisa, tvrtke koja je bila zadužena za pisanje sadržaja za on line tečaj „Osnove dobre prakse u ribarstvu“. “Podupiremo naše zaposlenike da završe tečaj kako bi stekli dodatnu edukaciju ali i motivirali ostale zaposlenike da učine isto. Tako mogu napraviti promjenu u razmišljanju kod starijih zaposlenika, ali i obitelji i zajednice koja ima najveću ribolovnu flotu na Jadranu. Samo educirani tim može napredovati i osigurati bolju budućnost kako tvrtki, tako i okolišu,” dodala je Slavica.

Često “stariji” kažu kako mladima do ničega nije stalo, kako je nekada bilo bolje… No, moramo se zapitati koje su to onda “brižne” generacije ostavile današnjoj i budućoj djeci prazno more? Možda u ovoj priči ne treba upirati prstom u krivce, već u mladež od koje očekujemo spasonosno rješenje za nastalu situaciju. Sretno im (nam) bilo!